Avala je planina koja se nalazi 16 km jugoistočno od centra Beograda, sa najvišom tačkom od 511 m nadmorske visine. Pripada Šumadijskom regionu i deo je Avalsko-kosmajskog masiva, odnosno takozvane Šumadijske grede kojoj pripadaju i planine Venčac, Bukulja i Rudnik.

Avala obiluje izvorima i potocima. Najpoznatiji izvor je Sakinac, a na obroncima Avale izviru potoci Vranovac, Prečica, Gleđevac i Avalski potok. Iako malo po površini značajno je i jezero Oaza/Zuce.

Šume pokrivaju oko 70% površine planine, oko 342 hektara pri čemu su dominantne vrste hrast kitnjak (Quercus petraea), sladun (Quercus cerris), grab (Carpinus betulus), bukva (Fagus sylvatica), lipa (Tilia), crni bor (Pinus nigra) i bagrem (Robinia pseudoacacia).

Neke od biljnih vrsta su zaštićene zakonom kao prirodne retkosti, uključujući određene vrste žutike (Laburnum), šimšira (Buxus) i velebilja (Atropa belladonna). ​

U pogledu faune, Avala je stanište za gotovo 100 vrsta ptica, među kojima su strogo zaštićeni jastreb (Accipiter nisus), pčelarica (Pernis apivorus) i zelena žuna (Picus viridis). Takođe, na Avali je zabeleženo 114 vrsta leptira, uključujući tri nove vrste za ovo područje: Pieris mannii, Satyrium acaciae i Kirinia roxelana.